Poslovne vijesti - Hrvatska

Fond menadžeri mijenjaju nepravdu drugog mirovinskog stupa

Udruga Fond menadžera pri HGK-u pripremila je prijedlog izmjena zakona o dodatku na mirovinu i sada kontaktiramo institucije koje bi trebale dati svoje mišljenje.

Cilj je da se ispravi nepravda zbog koje umirovljenici koji štede u drugom mirovinskom stupu danas imaju manja ukupna primanja od onih koji su štedili samo u sustavu generacijske solidarnosti, kazao je za Vjesnik Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja na međunarodnoj konferenciji fondovske industrije koja se u ponedjeljak i utorak, upravo u organizaciji toga udruženja, održava u Splitu.

Jedna od mogućnosti je da se tim umirovljenicima u trenutku umirovljenja omogući izbor povoljnije mirovine te da se, ako je to mirovina iz prvog stupa, njihov novac vraća u prvi stup, a oni ostvaruju mirovinu iz sustava generacijske solidarnosti kao da nisu bili u drugom stupu, ili da se i za njih odredi razmjerni dio dodatka za razdoblje tjekom kojega su bili samo u sustavu generacijske solidarnosti.

»Ako to pravo imaju oni koji su radili u inozemstvu, srazmjerno razdoblju tijekom kojega su proveli u prvom stupu u Hrvatskoj, krajnje je nepravedno da to ne mogu ostvariti osiguranici koji su najveći dio svog radnog vijeka izdvajali u hrvatski mirovinski fond«, objašnjava Štimac. Pitanje je kada je u Hrvatskoj zapravo počela gospodarska kriza.

»Brojke pokazuju da je povlačenje privatnih investitora iz investicijskih fondova počelo još na ljeto 2007. godine, što je bio spontani trend. I dok je 2007. godine u fondovima bilo 67 posto privatnih investitora, njihov je udio danas na 46 posto«, kazao je Ante Samodol, predsjednik Uprave Hanfe dodavši da su od 2007. do kraja 2008. godine isplate bile veće u odnosu na uplate, što je dovelo do pada dugoročne imovine fondova.

Iako se broj investicijskih fondova u posljednje dvije godine povećao za oko 30 posto, njihova ukupna imovina u dvije godine pala je oko 20 milijardi i danas samo jedan fond ima imovinu vrjedniju od milijarde kuna, a više od 80 posluje s manje od 100 milijuna kuna. Istodobno mirovinski su fondovi bili glavni generatori rasta tržišta. Tako i prvih šest mjeseci ove godine investicijski fondovi bilježe pad imovine od oko 60 milijuna kuna, a mirovinski rast od 435 milijuna. Ukupno je u prvih šest mjeseci zabilježen rast od 375 milijuna kuna, no teško je govoriti o velikom optimizmu s obzirom na to da je prošla godina završila s ukupnim rastom od približno 2,9 milijardi kuna.

»Većina kapitala i investicijskih i mirovinskih fondova danas je uložena u domaće vrijednosnice, dok u ulaganjima u inozemstvo i dalje prednjači tržište SAD-a, iako su u posljednje vrijeme porasla i ulaganja u Italiji i Njemačkoj, te na tržištima zemalja biše Jugoslavije«, kaže Samodol. Cijeli financijski sustav i dalje je bankocentričan, s obzirom na činjenicu da je oko 75 posto kapitala i dalje u bankarskom sektoru. 

Predsjednik Uprave Hanfe upozorio je kako bi uvođenje poreza na kapitalnu dobit, bez zadiranja u kamate, zasigurno dovelo do dodatnog uništavanja financijske strukture s obzirom na to da nije jasno kako bi se kod oporezivanja tretirala nerealizirana dobit ili gubitak. U vrijeme kada su fondovi bili u plusu od približno 14 milijardi kuna to bi sigurno dobro došlo državnom proračunu, no kako bi se tretirao gubitak iz 2008. od približno 1,7 milijardi kuna, upozorava Samodol. Također, on ne smatra da su mirovinski i investicijski fondovi imali utjecaja na stvaranje balona na tržištu, što među ostalim pokazuju i dionice iz dva IPO-a, HT i Ina.

»HT danas bolje stoji nego štednja u banci«, kazao je, istaknuvši kako bi bilo dobro da takvih IPO-a imamo i danas. Računica na koju je upozorio kaže i da su uplate u mirovinske fondove do kraja 2009. godine iznosile oko 29,131 milijardu kuna, od čega 2,2 milijarde otpadaju na troškove njihova poslovanja, pa su osiguranici, zapravo, do tada bili samo 133 milijuna kuna u plusu. Na pitanje što to govori o isplativosti sustava, odnosno može li se govoriti o potrebi novog smanjenja naknada i troškova rada Regosa, na primjer, Dubravko Štimac kaže da Hanfa to redovno i čini. 

»Činjenica je da su naknade koje naplaćuju fondovi od početka rada do danas smanjenje s 1,2 na 0,75 posto i vjerujem da će Hanfa to učiniti opet. No kad govorimo o tome valja voditi računa o tome da su naknade naših fondova najmanje u regiji, pa je pitanje i u odnosu na što bismo trebali smanjivati troškove«, kaže Štimac.

Kad je riječ o troškovima Regosa, podsjeća na činjenicu da je Hrvatska upravo zahvaljujući Regosu uspješno provela reformu i osigurala da se više od 98 posto novca uspješno proslijedi na račune osiguranika. Također, još uvijek ima prostora za razgovor o tome možemo li na tim temeljima stvoriti projekt »velikog Regosa«, koji bi omogućio da bolje koristimo i povezujemo sve podatke koji su potrebni državnoj upravi.

Hrvatska drži sve konce u rukama i pitanje je političke volje i kvalitetne rasprave hoćemo li doći do toga da se pronađu kvalitetna rješenja. No globalna kriza je bila vrlo duboka i u srednjoročnom razdoblju neće se ponoviti stope rasta kakve smo imali prethodnih godina, ocijenili su stručnjaci na panelu o tome koliko smo daleko od izlaska iz krize.